Arhiv tekstova

Skupština Republike Srbije usvojila je 29. prosinca prošle godine set zakona neophodnih za raspisivanje lokalnih i pokrajinskih izbora. Izglasavanjem zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije, lokalnoj samoupravi, lokalnim izborima i zakona o glavnom gradu, Skupština Srbije je dala osnovu predsjedniku parlamenta Oliveru Duliću da raspiše lokalne i pokrajinske izbore za 11. svibnja.

Izbori će biti održani po proporcionalnom izbornom sustavu sa cenzusom od pet posto, ali taj cenzus koji određuje izborni prag, ne važi za stranke i koalicije nacionalnih manjina. Za razliku od prošlih izbora, ulazak u lokalne skupštine osigurat će one liste kandidata koje osvoje najmanje pet posto glasova birača, umjesto cenzusa od tri posto – kako je bilo do sada, dok se izbor zastupnika političkih stranaka manjina vrši prema tzv. prirodnom pragu, čime se omogućava njihova razmjerna zastupljenost u općinama s mješovitim nacionalnim sastavom. 

ZA STRANKE NACIONALNIH MANJINA PRIRODNI PRAG: »Pokazalo se da je inicijativa Demokratske stranke glede izbora prošla isto na razini republičkog parlamenta, kao i na razini pokrajinskog parlamenta, kada je Demokratska stranka predlagala da političke stranke manjinskih zajednica dobiju autentične predstavnike putem zagarantiranih mjesta u pokrajinskom parlamentu. Ostale stranke građanske provenijencije nisu prihvatile takav stav, a sada se nešto slično dogodilo na republičkoj razini. Glede predaje izbornih lista Demokratska stranka je zastupala stav da za kandidata političke stranke nacionalnih manjina treba biti manji broj sudski ovjerenih potpisa podrške birača, a za takav prijedlog sam se i ja zalagao kao član pododbora Radne skupine za donošenje novoga Zakona o lokalnim izborima«, kaže narodni zastupnik u Skupštini Srbije i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić.

»Konkretno, prema usvojenom zakonu o lokalnim izborima da bi jedna izborna lista bila pravno valjana neophodno je da se na njoj nalazi najmanje jedna trećina kandidata od ukupnoga broja vijećnika, koji se biraju u lokalnu samoupravu. Demokratska stranka se zalagala za rješenje da se na izbornoj listi nađe jedna desetina od ukup-nog broja vijećnika na teritoriju općine. Kao član pododbora podržao sam takav prijedlog, međutim, takvo rješenje nije prihvaćeno na daljnjem usaglašavanju vladajuće koalicije, tako da za predaju izbornih lista svi imaju jednake uvjete, a svakoga kandidata na izbornoj listi svojim potpisima ovjerenima na sudu mora podržavati najmanje 30 kandidata. Ipak, treba pozdraviti što za raspodjelu mandata za stranke nacionalnih manjina i njihovih koalicija važi tzv. prirodni prag«, kaže Petar Kuntić i ističe kako usvojeni zakon o lokalnim izborima nije dovoljno suvremen, poput rješenja koja se primjenjuju u Republici Hrvatskoj.

»Za pripadnike nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, zahvaljujući pozitivnom zakonodavstvu, osigurana su mjesta u Hrvatskom saboru, kao i na razini županija, i sada, primjerice, možemo vidjeti koliko je to važno prilikom formiranja Vlade Republike Hrvatske. Takvo pozitivno zakonodavstvo omogućuje ulazak predstavnika srpske manjine u Vladu Republike Hrvatske. Ovdje je za predstavnike Hrvata to za sada neostvarivo, dok je na snazi ovakav izborni sustav«.

VAŽNOST POSTOJANJA POLITIČKIH STRANAKA MANJINA: Predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća i koordinator vijeća nacionalnih manjina László Józsa kaže da su nacionalne manjine u različitom položaju u odnosu na pitanje lokalnih izbora.

  »Jednu grupu čine one nacionalne manjine koje imaju svoje organizirane političke stranke, što je slučaj kod mađarske i hrvatske manjinske zajednice, međutim, i u samoj Vojvodini imamo drugačije primjere – rusinska i slovačka nacionalna manjina nemaju svoje političke stranke, tako da oni putove afirmacije manjinskih interesa traže u većim političkim strankama, čije su centralne baze u Beogradu. Dakle, iskustva su različita, a osobno sam uvjeren da će u artikuliranju svojih interesa biti uspješnije one manjinske zajednice koje imaju svoje organizirane političke stranke«, kaže László Józsa.

   »Treba pozdraviti što će se izbor zastupnika političkih stranaka manjina vršiti prema tzv. izbornom pragu, ali, nažalost, lokalni izbori se održavaju prema proporcionalnom izbornom sustavu. Uvjeren sam da bi lokalni izbori trebali biti sprovedeni prema neposrednom izbornom sustavu, jer građanima pripada pravo da po imenu i prezimenu znaju svog zastupnika kome bi se mogli obraćati. U slučaju kada birač glasa za listu, onda se taj neposredni kontakt gubi. Što se tiče izbora gradonačelnika, zakonom o lokalnoj samoupravi utvrđeno je da se predsjednici općina i gradonačelnici biraju iz reda zastupnika na četiri godine, tajnim glasovanjem, većinom glasova od ukupnog broja zastupnika u skupštini općine. Takav način izbora smatram dobrim, jer je činjenica kako je u mnogim općinama postojao nesklad između političkih opredjeljenja zastupnika u skupštinama općina i političke pripadnosti gradonačelnika, što je dovodilo do velikog broja kriznih situacija«.

Z. Sarić